Samoća i povezanost
- Tijana Samardžic
- Jul 13
- 3 min read
Zašto nam je povezanost važna?
Povezanost je jedna od bazičnih psiholoških potreba i važna nam je na mnogo nivoa, naročito kada smo deca, dok nam opstanak u potpunosti zavisi od brige značajnih odraslih osoba.
John Bowlby, otac teorije privrženosti, pokazao je da su kvalitetni odnosi ključni za razvoj i preživljavanje, ne samo u detinjstvu, već i kroz ceo život. Kada smo povezani sa nekim, kada se osećamo viđeno, regulisano i prihvaćeno, naš nervni sistem se smiruje. Stephen Porges, kroz teoriju polivagalnog sistema, objašnjava da kontakt sa osobom koja nam deluje sigurno pomaže telu da se prebaci u stanje odmora i regeneracije.
Istraživanja dosledno pokazuju da kvalitetni odnosi imaju snažan zaštitni efekat na mentalno zdravlje. Dugogodišnja Harvard studija o sreći zaključuje da su bliski odnosi ključni za dug i ispunjen život, dok meta-analiza sa više od 300.000 ljudi pokazuje da usamljenost povećava rizik od prerane smrti za čak 26%. Ljudi sa jakom mrežom podrške imaju niži nivo depresije i anksioznosti, jer povezanost aktivira moždane centre za nagradu i smanjuje nivo stresa.
Iskustvo povezanosti
Iskustvo povezanosti ljudi najčešće opisuju kao emocionalnu bliskost, prihvaćenost i uzajamno razumevanje sa drugom osobom, pri čemu se osećamo viđeno, sigurno i autentično prisutno. To nije samo fizičko prisustvo ili razgovor, već osećaj unutrašnjeg kontakta. Neko nas zaista vidi u celini, bez osuđivanja i bez potrebe da se menjamo. U tom prostoru se osećamo dovoljno sigurno da budemo ono što jesmo, svesni da je drugi zaista prisutan, pažljiv i otvoren prema našem iskustvu. Povezanost ne mora uključivati verbalnu razmenu, već se može osetiti kroz prisustvo i neverbalnu komunikaciju.
Povezanost nam je svima potrebna i svi joj težimo, ali nije uvek lako ostvariva. Strah od odbacivanja, rana iskustva i sumnja u sopstvenu vrednost često nas navode da se povučemo baš onda kada bismo želeli da budemo bliski. Cena koju je neophodno da platimo za ovo iskustvo je izloženost i rizik da drugi neće moći da nas čuju, vide i prihvate. I baš zato, iako čeznemo za susretom, često biramo distancu, jer nam deluje sigurnije. Druga ponašajna strategija koju možemo razviti je ostajanje u odnosima koji nam suštinski nisu zadovoljavajući. Iza obe strategije (izbegavanje sa jedne strane i ostajanje u lošim odnosima sa druge) krije se ustvari pokušaj da se izbegne susret sa sobom. Međutim, upravo u tom susretu, nalazi se ključ za istinsku povezanost s drugima.
Umeće samovanja
Da ne mešamo samoću i usamljenost. Samoća je svesni izbor da budemo sami i najčešće se ne doživljava negativno, dok je usamljenost neželjeni osećaj izolacije i nedostatka bliskosti. Viktor Frankl je u svojim delima isticao ideju da usamljenost nije samo odsustvo drugih, već pre svega gubitak interesa za sebe i sopstveni smisao. Samoća može biti veoma pozitivno iskustvo ako je prihvatimo kao prostor u kome otkrivamo sebe i svoj unutrašnji svet. U samoći izgrađujemo ono što je temelj svakog zdravog odnosa - vezu sa sobom. Učimo da prepoznamo svoje misli, emocije i potrebe, razvijamo samoprihvatanje i samostalnost, dolazimo do saznanja šta nam je važno, šta želimo, šta ne želimo i slično. Ukratko, upoznajemo sebe bolje, gradimo zainteresovanost i radoznalost koja nam je neophodna i za povezivanje sa drugima. Kada naučimo kako da ostanemo uz sebe, znamo kako da budemo i uz drugog.
Prihvatanje rizika
Na kraju, rizik da nas neko ne vidi i odbaci može biti zastrašujući. Međutim, kada izgradimo dobar i stabilan odnos sa sobom, lakše prihvatamo tu ranjivost jer znamo da nismo sami -imamo sebe i dovoljno smo stabilni da podnesemo i neželjene ishode. Dokle god sebe vidimo i prihvatamo, spremni smo da otvorimo vrata i drugima, čak i ako postoji šansa da ne budemo u potpunosti viđeni. S druge strane, ako nemamo taj unutrašnji temelj, često biramo da se povučemo i izbegavamo rizik, uskraćujući sebi prilike za istinsku povezanost i rast ili se "lepimo" za druge nadajući se da će nas upotpuniti. Zato je odnos sa sobom prvi korak ka zdravoj povezanosti sa drugima.
Comments